The object of this Essay is to assert one very simple principle, as entitled to govern absolutely the dealings of society with the individual in the way of compulsion and control, whether the means used be physical force in the form of legal penalties, or the moral coercion of public opinion. That principle is, that the sole end for which mankind are warranted, individually or collectively, in interfering with the liberty of action of any of their number, is self-protection. That the only purpose for which power can be rightfully exercised over any member of a civilized community, against his will, is to prevent harm to others. His own good, either physical or moral, is not a sufficient warrant. He cannot rightfully be compelled to do or forbear because it will be better for him to do so, because it will make him happier, because, in the opinions of others, to do so would be wise, or even right. These are good reasons for remonstrating with him, or reasoning with him, or persuading him, or entreating him, but not for compelling him, or visiting him with any evil in case he do otherwise. To justify that, the conduct from which it is desired to deter him, must be calculated to produce evil to some one else. The only part of the conduct of any one, for which he is amenable to society, is that which concerns others. In the part which merely concerns himself, his independence is, of right, absolute. Over himself, over his own body and mind, the individual is sovereign.

Jedno veoma jednostavno načelo trebalo bi apsolutno vladati svim postupcima društva prema pojedincu koji se tiču prinude ili kontrole… To načelo glasi da je samoobrana jedini cilj radi kojega se čovječanstvo, pojedinačno ili kao cjelina, ima pravo miješati u slobodu djelovanja bilo kojeg svojeg člana. Jedina svrha radi koje se vlast može s pravom koristiti protiv volje bilo kojeg člana jedne civilizirane zajednice, jest da spriječi povrede drugih. Vlastito dobro jednog člana društva, fizičko ili moralno, nije dovoljno opravdanje za takvo miješanje. Član zajednice ne može se opravdano prisiliti da nešto učini ili ne učini zato što će to biti bolje za njega, ili zato što će ga usrećiti, ili zato što bi po mišljenju drugih to bilo mudro ili pravilno. To su ispravni razlozi da mu se žalimo, da s njim raspravljamo, da ga uvjeravamo ili molimo, ali ne da ga prisiljavamo ili da mu učinimo neko zlo ako drukčije postupi. Da bi to bilo opravdano, ponašanje od kojega ga želimo odvratiti moralo bi biti sračunato da učini zlo nekome drugome. Jedino ponašanje pojedinca zbog kojega je on odgovoran društvu jest ono koje se tiče drugih…

John Stuart Mill: O slobodi

Na blog sam stavio izvrstan tekst Craiga Biddlea "Imigracija i prava pojedinaca", a evo ga i ovdje.

Liberty Fund ima golemu knjižnicu s brojnim knjigama i tekstovima o teoriji i filozofiji liberalizma. Za one kojima se ne da tražiti, sugerirat ću neke linkove.

Biblija liberalizma: O slobodi John Stuarta Milla. Svi ostali Millovi tekstovi nalaze se na ovoj stranici.

Prva rečenica Millova djela "Obrazovna izdvajanja" u knjizi Eseji o jednakosti, pravu i obrazovanju glasi: "Smatram da je praksa plaćanja fiksne plaće nastavnicima, gotovo fatalna za opću korisnost obrazovnih izdvajanja, i posve dovoljna da objasni opće poznatu činjenicu da takva izdvajanja propadaju."

Kako su me razni anonimusi zbog ovog teksta počastili raznim imenima, možda nekoliko članaka o jednom novom fenomenu - o novom kolektivizmu - digitalnom Maoizmu o kojem piše tvorac virtualne stvarnosti Jaron Lanier. Još jedan tekst na istu temu, Stevena Johnsona. Komentar BBC-ja. Još jedan. Jedan Lanierov intervju.

Možda bi domaći demonstranti trebali razmotriti posljedice fenomenalne, "nikad iskušane neposredne demokracije"? Recimo: paljenje Reichstaga. Ili: Oktobarska revolucija. Nisu mislili na takve posljedice? Možda su mislili na posljedice direktne akcije protiv predatorskog kapitalizma? Ima li neki dobar primjer (osim antičke Atene - a i toj bi se nešto moglo prigovoriti)? Javite, hitno!

Što bi Popper rekao na uskrsnuće "dubinskih analiza" a la Žižek? - ovdje.

Riječi notornog kriminalca (prema Naomi Klein), nobelovca Miltona Friedmana - ovdje. Pročitati cijelu knjigu Kapitalizam i sloboda, pogotovo poglavlje o školstvu, inače prevedenu u Školskoj knjizi.

Država je zlo, ali je najmanje zlo koje poznajemo (Popperov tekst) - ovdje. U što vjeruje Zapad? Basic Popper (i to ne u najboljoj formi.)

Zašto utopizam dovodi do nasilja? Popper u izvrsnoj formi. (Hrvatski prijevod iz Trećeg programa 30-1990).

Dio knjige nobelovca Friedricha Hayeka Put u ropstvo - ovdje. Pročitati cijelu knjigu, ali posebno sedmo i trinaesto poglavlje ("Totalitaristi među nama"). Premda je pisana 30-ih godina, danas je ona nažalost opet aktualna kao i u ono doba.

Pismo Imra Lakatosa rektoru LSE godine 1968. povodom studentskog zauzmanja zgrade fakulteta.

Zašto je djelo Adama Smitha, tog notornog zagovornika slobodnog tržišta, još uvijek aktualno? pitaju se ex-studenti LSE-a i odgovaraju - ovdje.

“Sve dok ne shvatiš da je novac izvor svega dobroga, tražit ćeš izvor svog uništenja. Kada novac prestane biti sredstvo ophođenja među ljudima, ljudi postaju sredstva za ciljeve drugih ljudi. Krv, bič, metak – ili dolar. Izaberi – nema drugog izbora.” Ne baš suptilna sentenca Ayn Rand (vidi puno linkova o njoj niže i lijevo). Zašto je njezina knjiga Atlas Shrugged druga najprodavanija knjiga u Americi (iza Biblije) - vidi ovdje.